Parlamentarni izbori u Njemačkoj - favorit Friedrich Merz (CDU/CSU)

Tko će formirati njemačku vladu?

Foto: Unsplash

Njemačka danas izlazi na prijevremene izbore za Bundestag, a ovi izbori održavaju se u ključnom trenutku – dok se zemlja suočava s ozbiljnom ekonomskom krizom, a svijet ulazi u novu fazu geopolitičkih previranja. Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, rat u Ukrajini te odnosi SAD-a s Rusijom i Europskom unijom dodatno kompliciraju političku situaciju u Njemačkoj i Europi. 

Broj birača i novi izborni zakon 

Ovo su prvi parlamentarni izbori koji se provode prema reformiranom izbornom zakonu. Njemački Bundestag je u proteklim mandatima narastao na čak 736 zastupnika zbog specifičnog načina dodjeljivanja mandata. Reforma izbornog sustava sada uvodi strože kriterije, pa bi broj zastupnika trebao biti smanjen na 630. Time se izbjegava prekomjerna inflacija mandata i osigurava proporcionalniji sustav.

Pravo glasa ima oko 59 milijuna Nijemaca, a biračka mjesta otvorena su od 8:00 do 18:00 sati. No, dodatne komplikacije donosi dopisno glasovanje, jer postoji bojazan da glasovi iz inozemstva neće stići na vrijeme, što bi moglo izazvati pravne probleme i potencijalne žalbe.

Njemačka u recesiji – ključna tema izbora

Njemačka, dugo smatrana gospodarskim pokretačem Europe, sada se suočava s padom industrijske proizvodnje, visokom inflacijom, otpuštanjem radnika, zatvaranjem trgovačkih lanaca i malih i srednjih poduzeća te rastućim nezadovoljstvom građana. Zemlja je službeno u recesiji, što je postalo ključno pitanje u predizbornoj kampanji.

CDU/CSU, predvođen Friedrichom Merzom, obećava gospodarske reforme, smanjenje poreza i poticanje privatnog sektora, dok SPD i Zeleni zagovaraju veća socijalna ulaganja i nastavak energetske tranzicije. AfD koristi ekonomsku nesigurnost kako bi promovirao protekcionističke mjere i jačanje njemačke neovisnosti od EU-a.

Trumpova pobjeda i njezin utjecaj na Njemačku

Nakon što je Donald Trump ponovno izabran za predsjednika SAD-a, Europa, a osobito Njemačka, suočava se s neizvjesnom budućnošću transatlantskih odnosa.

Pritisak na NATO

Trump je već ranije najavio da će tražiti od europskih zemalja, uključujući Njemačku, da znatno povećaju vojnu potrošnju ili će SAD smanjiti svoju podršku NATO-u. Ova politika prisiljava Njemačku da preispita svoju strategiju sigurnosti i obrane.

Ekonomske nesigurnosti i trgovinski odnosi

Njemačka privreda, koja uvelike ovisi o izvozu, mogla bi biti pogođena Trumpovim protekcionističkim mjerama. Postoji strah da bi novi carinski rat između SAD-a i EU-a mogao naštetiti njemačkom automobilskom sektoru i industriji.

Odnos prema Rusiji i Ukrajini

Trumpov povratak u Bijelu kuću mogao bi značiti promjenu američke politike prema ratu u Ukrajini. Njegov stav o smanjenju podrške Kijevu zabrinjava europske lidere, uključujući one u Njemačkoj, koji bi mogli morati preuzeti veću odgovornost za nastavak pomoći Ukrajini.

Glavni kandidati i stanje u anketama

Prema posljednjim anketama (22. veljače 2025.), CDU/CSU vodi s 32,5%, dok AfD bilježi rast na 21%. SPD je oslabio i pao na 15%, dok Zeleni i FDP jedva prelaze prag. Nova lijeva stranka BSW dosegnula je 7,5%.

Prema anketama provedenima neposredno prije izbora, Unija CDU/CSU, koju vodi Friedrich Merz, uvjerljivo vodi s podrškom od oko 32,5%. Iako je Merz u kampanji naglašavao potrebu stabilnosti i ekonomskih reformi, pred njim je velik izazov u pronalasku koalicijskih partnera.

Na drugom mjestu nalazi se AfD (Alternativa za Njemačku) s otprilike 19,5%, što predstavlja zabrinjavajući rast krajnje desnice. Međutim, tradicionalne stranke CDU/CSU, SPD, Zeleni i FDP već su ranije poručile da s AfD-om neće koalirati.

Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), koja je trenutno na vlasti, bilježi pad popularnosti i sada se kreće oko 15%. Olaf Scholz i dalje pokušava zadržati povjerenje birača, ali slabi ekonomski pokazatelji i nezadovoljstvo građana njegovom politikom utjecali su na ovakav rezultat.

Zeleni i FDP, koji su dio dosadašnje vladajuće koalicije, također su izgubili dio podrške – Zeleni su na 11%, a FDP jedva prelazi prag.

Iznenađenje ovih izbora je nova lijeva stranka BSW (Savez Sarah Wagenknecht), koja je već dosegla 7,5% i mogla bi preuzeti dio glasova nezadovoljnih birača SPD-a i Ljevice.

Ključni kandidati i njihove pozicije

Friedrich Merz (CDU/CSU)

Bivši korporativni odvjetnik i dugogodišnji političar, Friedrich Merz preuzeo je CDU nakon povlačenja Angele Merkel i kratkog mandata Armina Lascheta. Poznat je po svojim konzervativnim i tržišno orijentiranim stavovima te zalaganju za jačanje njemačke industrije i smanjenje birokracije. Kritičan je prema trenutnoj ekonomskoj politici i smatra da je Njemačka previše regulatorno opterećena. Zagovara ekonomske reforme, jačanje njemačke obrane i čvršći stav prema migracijskoj politici. 

Olaf Scholz (SPD)

Aktualni kancelar koji pokušava obraniti svoju poziciju unatoč nezadovoljstvu građana. Njegova vlada bila je suočena s krizama, od rata u Ukrajini do ekonomske stagnacije. Scholz je bivši ministar financija i dugogodišnji političar SPD-a. Scholz je 2021. preuzeo dužnost kancelara s ciljem jačanja socijalne države i ulaganja u zelenu tranziciju. No, posljednje tri godine obilježile su energetska kriza, inflacija i problemi s imigracijskom politikom, zbog čega je izgubio značajan dio podrške.

Alice Weidel (AfD)

Jedna od vodećih figura krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD). Ekonomistica po struci, Weidel zagovara strožu imigracijsku politiku,  izlazak iz eura i jačanje nacionalnog suvereniteta. AfD je pod njezinim vodstvom postao druga najjača stranka u Njemačkoj, unatoč brojnim kontroverzama i optužbama za ekstremizam. Zalaže se za radikalnu promjenu odnosa Njemačke prema EU-u, protivljenje pomoći Ukrajini i jačanje nacionalne ekonomije kroz protekcionističke mjere.

Christian Lindner (FDP)

Čelnik liberala (FDP) i sada već bivši ministar financija. Liberalno orijentiran, Lindner se zalaže za smanjenje poreza, fleksibilnije tržište rada i digitalizaciju javne uprave. Iako je FDP sudjelovao u vladajućoj koaliciji, unutarstranačke podjele i pad popularnosti doveli su ga u težak položaj pred ove izbore.

Tko će formirati novu vladu?

Iako je CDU/CSU favorit, Merz neće imati jednostavan zadatak u pronalasku koalicijskih partnera. S obzirom na isključenje krajnje desnice AfD-a iz bilo kakvih pregovora, najizglednija opcija mogla bi biti velika koalicija sa SPD-om, unatoč ranijem protivljenju takvom scenariju.

Problemi s dopisnim glasovanjem

Od jutros se javljaju problemi s dopisnim glasovima Nijemaca koji žive izvan zemlje – postoji mogućnost da ne stignu na vrijeme, što bi moglo utjecati na konačne rezultate i izazvati pravne sporove.

Stoga, Njemačka danas ne bira samo novu vladu – bira i svoj smjer u promijenjenom globalnom poretku. S povratkom Trumpa, nastavkom rata u Ukrajini i ekonomskim izazovima, pred budućom vladom stoje ozbiljni izazovi. 

Prve izlazne ankete očekujemo kasnije popodne oko 15,30 sati, a nakon prebrojavanja glasova i proglašenje pobjednika te kratke proslave, slijedi politička borba za formiranje koalicije.

Pratit ćemo razvoj situacije i donositi vam najnovije informacije

Autorica Bloga: Anita Prka Đurašić