Global Analytics News | Anita-Slavica Prka Đurašić

Zanimljiv pravni obrat u Njemačkoj oko AfD-a koji je po prvi put na drugom mjestu  Wie umgehen mit der AfD? / picture alliance / CHROMORANGE | Michael Bihlmayer Piše Anita-Slavica Prka Đurašić  Njemački upravni sud u Kölnu je u četvrtak izdao naredbu Saveznom uredu za zaštitu Ustava (BfV) da njemačku krajnje desničarsku stranku Alternativa za Njemačku ( AfD ) prestane službeno nazivati "dokazanom desnom ekstremističkom organizacijom", barem dok se konačno ne utvrdi je li ta etiketa uopće zakonski utemeljena.  Podsjetimo, BfV su im tu "ekstremističku" oznaku prišili u svibnju 2025., na što je AfD promptno reagirao traženjem hitne sudske zabrane. Naime,  Upravni sud u Kölnu ( Verwaltungsgericht Köln ) je u četvrtak, 26. veljače 2026. godine, usvojio hitan zahtjev AfD-a i donio privremenu mjeru (sudsku zabranu). Njome je njemačkom Saveznom uredu za zaštitu Ustava (BfV), koji također ima sjedište u Kölnu, zabranjeno da stranku javno naziva i tretira kao "potvrđ...

Habemus kancelar!  Grafika: CDU/CSU Friedrich Merz izabran je za saveznog kancelara Njemačke u drugom krugu glasanja 6. svibnja 2025. godine. Od ukupno 630 zastupnika Bundestaga, glasovalo je 618. Merz je dobio 325 glasova, što je devet više od potrebne apsolutne većine od 316 glasova. Protiv je glasovalo 289 zastupnika, s bio je jedan suzdržan glas. Čestitke Friedrichu Merzu na izboru za saveznog kancelara! Njemačka ulazi u novo političko poglavlje – želimo mu puno uspjeha u vođenju zemlje. Herzlichen Glückwunsch an Friedrich Merz zur Wahl zum Bundeskanzler! Deutschland schlägt ein neues politisches Kapitel auf – wir wünschen ihm viel Erfolg bei der Führung des Landes. Anita Prka Đurašić  #Bundeskanzler #FriedrichMerz #Njemačka #CDU  

 Merz nije potvrđen za kancelara u prvom krugu  Foto: Unsplash Njemačka politička scena danas je uzdrmana jer Friedrich Merz nije uspio postati kancelar već u prvom krugu glasanja. Razlozi za ovakav rezultat su višeslojni i duboko povezani s recentnim političkim odlukama i tenzijama u Njemačkoj. Foto: Unsplash  Prvo, Merz i CDU suočili su se s gubitkom povjerenja zbog kršenja ključnih predizbornih obećanja, što je izazvalo razočaranje među tradicionalnim biračima. Drugo, njegova odluka da uđe u koaliciju sa SPD-om naišla je na otpor dijela konzervativnog spektra, koji je ovakav savez doživio kao izdaju vrijednosti desnog centra. Foto: Unsplash   Treći, odluka njemačkih vlasti da AfD proglase ekstremističkom strankom i pokrenu raspravu o mogućoj zabrani dodatno je polarizirala političku scenu. Taj potez izazvao je snažan odgovor iz Washingtona: američka administracija javno je kritizirala Njemačku zbog ograničavanja političke konkurencije, što je dodatno zakompliciral...

 Friedrich Merz i njegova "Agenda 2030" – Njemačka na prekretnici Foto: Unsplash Njemačka se u posljednjim godinama suočava s gospodarskim i društvenim izazovima koji prijete njezinoj ulozi vodeće europske sile. Nakon desetljeća stabilnosti i ekonomskog uspjeha, zemlja je danas u recesiji, bilježi usporeni rast, visok birokratski teret, izazove u energetskoj politici te kompleksna pitanja migracija. Friedrich Merz, lider CDU-a i budući kancelar predstavio je ambiciozan plan nazvan "Agenda 2030", s ciljem revitalizacije Njemačke i vraćanja njezine konkurentnosti. S istom je agendom i ušao u predizbornu kampanju za prijevremene parlamentarne izbore, obećavši gospodarski rast od najmanje 2% godišnje.  Naslovnica Agende 2030 - PDF  https://www.cdu.de/app/uploads/2025/01/Agenda-2030.pdf Međutim, Merz istodobno naglašava da će se ove mjere provoditi bez dodatnog zaduživanja države. Umjesto toga, fokus će biti na poticanju gospodarskog rasta i povećanju prihoda kroz reform...

 Njemački izbori: CDU/CSU i SPD u Bundestagu, Zeleni ostali bez snova o vlasti Screenshot: Focus online video Njemačka je sinoć doživjela političku prekretnicu nakon objave rezultata parlamentarnih izbora. Prema najnovijim podacima, CDU/CSU i SPD osigurali su većinu mjesta u Bundestagu, što znači da Zeleni ostaju bez mogućnosti sudjelovanja u vladajućoj koaliciji. Strah od 'Kenija koalicije ' Uoči izbora spekuliralo se o mogućnosti tzv. "Kenija koalicije" (CDU/CSU-SPD-Zeleni), što je izazvalo zabrinutost među biračima Unije (CDU/CSU). Tijekom izborne noći, mnogi su podsjećali kandidate na predizborna obećanja da neće surađivati sa Zelenima, što se na kraju i ostvarilo. FDP i BHW ispod izbornog praga Liberalna stranka FDP, koja je ranije igrala ključnu ulogu u njemačkoj politici, nije uspjela prijeći izborni prag od 5% i ponovno ući u Bundestag. Isto vrijedi i za BHW, koji je također ostao bez parlamentarnih mandata. Velika koalicija kao jedino rješenje S obzirom na to...

Politička neizvjesnost nakon prijevremenih izbora u Njemačkoj unatoč pobjedi Merza  Screenshot TV RTL Live Rezultati izlaznih anketa prijevremenih parlamentarnih izbora u Njemačkoj donose ključne promjene na političkoj sceni, a posebice unutar i zbog liberalnog tabora. S obzirom na to da je sada gotovo sigurno kako njemački liberali FDP neće prijeći izborni prag od 5%, lider stranke Christian Lindner najavio je povlačenje iz aktivne politike. Time ujedno otpada mogućnost formiranja tzv. "Njemačke koalicije" (CDU/CSU-SPD-FDP), dok raste vjerojatnost stvaranja koalicije u kojoj bi uz CDU/CSU i SPD sudjelovali i Zeleni – tzv. "Kenija koalicije". ZDF, izvor: Forschungsgruppe Wahlen Međutim, unutar samog konzervativnog bloka raste otpor prema takvom scenariju. Birači CSU-a masovno upozoravaju svog lidera, bavarskog premijera Markusa Södera, da ostane dosljedan predizbornom obećanju i ne ulazi u koaliciju sa Zelenima. S druge strane, krajnje desni AfD, koji je postao drug...

Tko će formirati njemačku vladu? Foto: Unsplash Njemačka danas izlazi na prijevremene izbore za Bundestag, a ovi izbori održavaju se u ključnom trenutku – dok se zemlja suočava s ozbiljnom ekonomskom krizom, a svijet ulazi u novu fazu geopolitičkih previranja. Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, rat u Ukrajini te odnosi SAD-a s Rusijom i Europskom unijom dodatno kompliciraju političku situaciju u Njemačkoj i Europi.  Broj birača i novi izborni zakon  Ovo su prvi parlamentarni izbori koji se provode prema reformiranom izbornom zakonu. Njemački Bundestag je u proteklim mandatima narastao na čak 736 zastupnika zbog specifičnog načina dodjeljivanja mandata. Reforma izbornog sustava sada uvodi strože kriterije, pa bi broj zastupnika trebao biti smanjen na 630. Time se izbjegava prekomjerna inflacija mandata i osigurava proporcionalniji sustav. Pravo glasa ima oko 59 milijuna Nijemaca, a biračka mjesta otvorena su od 8:00 do 18:00 sati. No, dodatne komplikacije donosi dopisno gla...

Na njemačkoj televiziji RTL održano je u nedjelju navečer političko sučeljavanje između četvero ključnih kandidata za predstojeće izbore Olaf Scholz (SPD), Friedrich Merz (CDU), Robert Habeck (Zeleni) i Alice Weidel (AfD). Debata je pokrila ključne političke teme, uključujući mirovinski sustav, migracije, vanjsku politiku i energetske izazove.  Sučeljavanje, nazvano „Quadrell“, trajalo je dva sata i pokrila teme od mirovinske politike do međunarodnih odnosa.   Njemački kancelar Olaf Scholz našao se pod pritiskom kritika zbog, kako su analitičari ocijenili, slabog nastupa. S druge strane, Friedrich Merz (CDU) dobio je pohvale za svoje jasno izražene stavove, posebno u vezi s gospodarstvom i migracijama.   Ključne teme: mirovinski sustav, stanogradnja, vanjska politika i energija Jedna od najvažnijih tema bila je reforma mirovinskog sustava . Alice Weidel (AfD) založila se za smanjenje poreza na mirovine i omogućavanje lakšeg rada umirovljenicima. Merz je pod...

Blagdansko vrijeme u sjeni tragedije Jučer navečer, 20. prosinca 2024., božićni sajam u Magdeburgu, Njemačka, pretvorio se iz mjesta predblagdanskoe radosti i zajedništva u poprište tragedije. Vozač automobila velikom se brzinom zaletio u gomilu posjetitelja, usmrtivši  2 osobe i ozlijedivši zasad 69, od kojih je 15 u kritičnom stanju. Foto: Pixabay, Magdeburg  Napad je izveo muškarac rođen 1974. godine, porijeklom iz Saudijske Arabije, medicinar i to prema saznanjima njemačkog tjednika Der Spiegel počinitelj je psihijatar, koji je ubrzo nakon incidenta uhićen na licu mjesta. Preliminarna istraga pokazala je da je vozilo kojim je počinio zločin unajmio neposredno prije napada. O pozadini samog čina još se ne zna ništa. Talijanska premijerka Giorgia Meloni izrazila je duboku potresenost, a španjolski Pedro Sanchez izrazio je šokiranost ovim brutalnim činom uz izraze sućuti. Saudijska Arabija uputila je Njemačkoj izraze solidarnosti. Ovaj tragičan događaj podsjetio je na slič...

Pad Berlinskog zida, 9.11.1989. Njemačka danas, 9. studenoga slavi 35 godina od pada Berlinskoga zida s kojim je uslijedio i pad komunističkih režima u ostalim zemljama u kojima je on vladao. Otada, zid jest pao i označio kraj jedne mračne ere, ali samo fizički. Naime, još će nekoliko generacija (istraživanja kažu i 75 godina) proći dok taj zid padne u glavama građana država koje su nastale raspadom komunističkih režima i prešle na demokratski sustav! I s tim se zidovima mi još danas borimo, to su naše istinske prepreke, izazovi, kočnice razvoja, napretka, blagostanja te poimanja i življenja demokracije punim plućima! AI generirana karikatura   Na koncu, pad Berlinskog zida samo je bio simboličan i trebao je biti poticaj za promjenama u našim glavama, u našem mindsetu i u promjeni ponašanja. Trebalo je rezultirati u osjećaju pune i istinske slobode, trganju okova komunističkoga režima i iskorak u demokraciju.  Foto Pixabay Detalj sa Zida  Tako je još 1987. godine u Berlin...

Pad Berlinskog zida 1989. bio je nada kako će zauvijek nestati Hladni rat, i da nikada neće doći do Svjetskog rata. Koliko ostataka Berlinskog zida još ima u glavama? Foto: unsplash Danas, 3. listopada u Njemačkoj je državni praznik. Naime, Njemačka slavi Dan njemačkoga jedinstva kada se prisjećamo ponovnog ujedinjenja Njemačke Demokratske Republike i Savezne Republike Njemačke 3. listopada 1990. godine, a nakon pada Berlinskoga zida 1989. u mirnoj revoluciji i pad željezne zavjese i hladnoga rata. Tada je uslijedio i pad komunističkih režima u ostalim zemljama u kojima je on dotada vladao. Otada, Berlinski zid jest pao i označio kraj jedne mračne ere, ali nažalost samo fizički.  Naime, još će nekoliko generacija (istraživanja kažu i 75 godina) proći dok taj zid padne u glavama građana država koje su nastale raspadom komunističkih režima i prešle na demokratski sustav! Sve su te zemlje osudile komunističke zločine, maknule iz javnih i državnih službi zauvijek dotadašnje neformalne ...