Tko je Liberties i što govori njihovo Izvješće o vladavini prava za 2026.?

Grafika: naslovnica Izvješća o vladavini prava za 2026. Izvor: https://www.liberties.eu/en/stories/rolreport-2026/45615

Analiza organizacije, ideologije, financiranja i ključnih nalaza za Europsku uniju i Hrvatsku

Uvod: Što je Liberties?

Svake godine u ožujku, europska javnost prima novo izvješće organizacije Civil Liberties Union for Europe, poznatije pod skraćenicom Liberties, o stanju vladavine prava u državama članicama Europske unije. Kao što je prenio The Guardian, Liberties je izdao svoje najnovije izvješće o vladavini prava za 2026. godinu. No, tko su zapravo Liberties i kakvu poruku nose njihovi nalazi?

Liberties je nevladina organizacija registrirana prema njemačkom pravu u Berlinu s uredom u Bruxellesu. Djeluje kao watchdog organizacija koja nadzire poštovanje temeljnih prava u EU-u. Organizacijska struktura je mrežna: radi se o savezu nacionalnih organizacija za građanske slobode koje su registrirane u državama članicama EU-a. Izvješće za 2026. godinu sastavljeno je uz doprinos gotovo 40 organizacija za ljudska prava iz 22 države EU-a.

Politička i ideološka orijentacija

Liberties se formalno pozicionira kao nepristrana i nesektaška organizacija. Međutim, analiza njihova sadržaja i tematskih prioriteta otkriva jasno ideološko pozicioniranje na progresivno-liberalnom, proeuropskom i antinacionalnom spektru. Organizacija dosljedno opisuje rast desničarskih stranaka i politika kao prijetnju demokraciji, dok konzervativne vlade opisuje kao aktere koji narušavaju pluralističke temelje demokratskog poretka.

Tematski prioriteti potvrđuju ovaj okvir. Liberties se bavi slobodom medija, digitalnim pravima, pravima LGBTQ+ zajednice, prostorima za civilno društvo te slobodom azila i migracija. Organizacija aktivno zagovara povećanje proračunskih sredstava EU-a za nevladine udruge, a u Izvješću za 2026. godinu otvoreno kritizira institucije EU-a zbog toga što su uspostavile parlamentarnu istražnu skupinu za nadzor nad nevladinim organizacijama, smatrajući to politički motiviranim napadom na civilno društvo.

Financiranje: tko ih plaća?

Financijska mapa Libertiesa presudna je za razumijevanje organizacije. Među ključnim donatorima nalaze se Open Society Foundations (OSF) Georgea Sorosa, Stiftung Mercator te AI Collaborative, inicijativa grupe Omidyar (tehnološka filantropija). Organizacija također prima sredstva Europske komisije putem programa Citizens, Equality, Rights and Values (CERV), i to i operativne grantove i projektno financiranje.

Bitno je napomenuti da Liberties otvoreno odbija financiranje od strane državnih tijela ili agencija pod njihovom kontrolom, obrazlažući to rizikom da bi uvjeti državnog financiranja mogli promicati određene političke preferencije. Paradoksalno, upravo EU institucijsko financiranje putem CERV programa ne smatra se državnim financiranjem u tom smislu, što je distinkcija vrijedna kritičke pažnje.

Mreža suradnika: tko je sudjelovao u Izvješću za 2026.?

Liberties koordinira mrežu nacionalnih članica koje su izradile izvješće o stanju vladavine prava u svojoj državi. Svaka organizacija ispunila je strukturirani upitnik koji prati provedbu preporuka Europske komisije za svoju zemlju.

Mreža obuhvaća sljedeće organizacije:

• Belgija: Ligue des Droits Humains (LDH)

• Bugarska: Bulgarian Helsinki Committee

• Češka: The League of Human Rights (LIGA)

• Hrvatska: Centar za mirovne studije (CMS): https://www.cms.hr/

• Danska: Nyt Europa

• Estonija: Estonian Human Rights Centre

• Francuska: VoxPublic

• Njemačka: Gesellschaft für Freiheitsrechte (GFF)

• Mađarska: Hungarian Civil Liberties Union (HCLU)

• Irska: Irish Council for Civil Liberties (ICCL)

• Italija: Associazione Antigone i Italian Coalition for Civil Liberties and Rights (CILD)

• Latvija: Latvian Centre for Human Rights

• Litva: Human Rights Monitoring Institute (HRMI)

• Malta: Daphne Caruana Galizia Foundation

• Nizozemska: NJCM i PILP

• Poljska: Polish Helsinki Foundation for Human Rights (HFHR)

• Rumunjska: APADOR-CH (Helsinki Committee)

• Slovačka: VIA IURIS

• Slovenija: The Peace Institute

• Španjolska: Rights International Spain (RIS) i Xnet

• Švedska: Civil Rights Defenders

• Grčka: partnerska organizacija (bez članskoga statusa)

Za Hrvatsku je izvješće sastavilo Centre for Peace Studies (CMS), udruga čija je misija promicanje nenasilja, ljudskih prava i društvene promjene kroz obrazovanje, istraživanje i aktivizam.

Ključni nalazi Izvješća za 2026.

Implementacijski jaz kao središnji nalaz

Središnji nalaz izvješća jest rastući implementacijski jaz: unatoč četiri godine preporuka Europske komisije, države članice uglavnom nisu aktivno radile na njihovoj provedbi. Čak 93% svih preporuka iz 2025. bile su ponavljanje iz prethodnih godina, a uvedeno je samo devet novih. Od 100 procijenjenih preporuka, 61% ne pokazuje napredak ili vidljivi napredak, dok je 13% procijenjeno kao regresija. Nije pronađena nijedna preporuka koja je u potpunosti provedena. Ukupno gledano, od svih 22 promatranih država i članica, 56% pokazuje izostanak napretka, 35% regresiju, a tek 9% je postiglo određeni napredak.

Četiri kategorije država

Liberties razvrstava 22 promatrane države u četiri kategorije na temelju procjene smjera koji vlada poduzima u pogledu vladavine prava:

• Hard Worker (jedini koji se trude): Latvija je jedina država prepoznata kao zemlja koja aktivno i sustavno napreduje.

• Stagnators (stagnacija): Češka, Estonija, Grčka, Irska, Litva, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Španjolska ne pokazuju značajan napredak ni u jednom smjeru.

• Sliders (klizanje prema dolje): Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Malta i Švedska zabrinjavajuće su jer su to povijesno jake demokracije u opadanju.

• Dismantlers (rušitelji): Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Italija i Slovačka aktivno erodiraju institucije vladavine prava.

Pravosuđe

U području pravosuđa, od 22 promatrane države, napredak su zabilježile Litva i Latvija, dok 13 država nije pokazalo napredak, a sedam je u regresiji. Zabrinjavajući trend je porast politički neprijateljskog diskursa prema pravosudnim institucijama i institucijama za ljudska prava, što dugoročno riskira narušavanje povjerenja javnosti u neovisnost pravosuđa. Broj neprovedenih presuda Europskog suda za ljudska prava porastao je sa 624 na 650, a više od 10 država članica EU-a ima presude koje čekaju provedbu dulje od 15 godina.

Antikorupcija

Stagnacija je dominantna karakteristika u ovom području, s 15 od 22 države bez ikakvog napretka. Primjer Slovačke posebno upada u oči: nedavna reforma kaznenog zakona dovela je do drastičnog pada broja optužbi za mito, sa 129 na samo 13, uz procjenu da je oko 3.000 osoba imalo izravne koristi od tih promjena. Danska, unatoč tome što spada među najmanje korumpirane države na svijetu, i dalje nije uvela transparentnost u lobiranje.

Sloboda medija

Samo tri od 22 države članice postigle su ukupan napredak u ovom području, dok je sedam zemalja poduzelo korake koji su doveli do regresije. Čak 85% od 27 izvanrednih preporuka prvi je put formulirano 2022. i ostaje neprovedeno, uključujući preporuke upućene Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Irskoj, što upućuje na sustavni problem, a ne na iznimke. Hrvatska je među državama koje su zabilježile povećanje razine napada na novinare.

Provjere i ravnoteže

Ovo je područje s najvećom razinom regresije, ali i s najmanjim brojem preporuka Europske komisije. Čak 13 država članica zabilježilo je regresiju, gotovo duplo više nego u ostalim tematskim područjima, dok nijedna nije napredovala. Europska komisija nije izdala niti jednu preporuku o pravu na mirno prosvjedovanje, unatoč tome što je upravo to područje s najvišom razinom regresije.

Hrvatska u Izvješću: kategorija 'Dismantler'

Hrvatska je svrstana u kategoriju 'Dismantlers' zajedno s Bugarskom, Mađarskom, Italijom i Slovačkom. Ovo nije novost. Već u Izvješću za 2025. godinu, Hrvatska je bila opisana kao zemlja s 'namjernim i sustavnim naporima za slabljenje vladavine prava u svim područjima, uključujući rasprostranjene kampanje diskreditiranja te višekratne zakone, politike i financijska ograničenja koja ozbiljno podrivaju vladavinu prava'.

Posebno je zabrinjavajuće da su četiri od pet 'Dismantlera' ostale u istoj kategoriji bez promjene u odnosu na prethodnu godinu. Izvješće također naglašava da Hrvatska spada među države s povećanom razinom napada na novinare, uz Bugarsku, Italiju, Slovačku i Nizozemsku.

Prijetnje unutar samih institucija EU-a

Jedno od najzanimljivijih poglavlja ovogodišnjeg izvješća odnosi se na prijetnje koje dolaze iz samih institucija EU-a. Izvješće bilježi tri ključna problema: uvođenje zakonodavnih procesa koji zaobilaze standardne procedure (tzv. Omnibus paketi), donošenje zakona koji podrivaju temeljna prava te organizirane napade na organizacije civilnog društva.

Europski parlament uspostavio je Nadzornu radnu skupinu za istraživanje civilnog društva, unatoč tome što je nedavno izvješće Europskog revizorskog suda utvrdilo da nema dokaza o nepravilnostima u načinu na koji se nevladine organizacije odabiru ili kako koriste bespovratna sredstva EU-a. Nakon više sastanaka, zastupnici su otvoreno priznali da problem nije utvrđivanje nezakonitih aktivnosti, nego političke nepoželjnosti pojedinih organizacija.

Dakle, Liberties je organizacija s jasnom progresivno-liberalnom zagovaračkom agendom, financirana pretežno iz privatnih zaklada Georgea Sorosa i tehnološke filantropije grupe Omidyar, uz institucionalni novac Europske komisije. Ova činjenica ne potvrđuje automatski ni valjanost ni nevaljanost njihovih nalaza, ali je neophodna za kontekstualizaciju izvora. Njihova izvješća mogu biti analitički vrijedna jer posjeduju široku mrežu nacionalnih suradnika koji prikupljaju podatke s terena.

Metodološki je upitnik strukturiran i usklađen s preporukama Europske komisije, što izvješću daje određeni stupanj komparabilnosti i replikabilnosti. No, mreža civilnog društva koju koordiniraju dijeli uglavnom iste vrijednosne koordinate, što znači da 'shadow report' koji produciraju nije neovisna revizija u strogom smislu, već koordinirani doprinos civilnog društva s prepoznatljivim ideološkim predznakom.

Ključni strukturni nalaz izvješća nesporan je i vremenski konzistentan: mehanizmi vladavine prava EU-a ne funkcioniraju u punoj snazi jer nedostaje politička volja država članica za provedbom preporuka i sankcijski mehanizmi koji bi prisilu na provedbu učinili uvjerljivom. Ovu dijagnozu dijele i institucionalni akteri koji nisu dio Libertiesove mreže, što ključnom nalazu daje širu empirijsku snagu.

Originalno Izvješće za 2026. možete pročitati pod poveznicom: 

https://dq4n3btxmr8c9.cloudfront.net/files/wtaqoq/LIBERTIES_RULE_OF_LAW_REPORT_2026.pdf

Autorica Blog posta: Anita-Slavica Prka Đurašić

Izvori:

• The Guardian, Five EU governments found to ‘consistently’ dismantle rule of law, Jon Henley, 30.3.2026: https://www.theguardian.com/law/2026/mar/30/five-eu-governments-consistently-dismantle-rule-of-law-finds-civil-liberties-union-for-europe

• Civil Liberties Union for Europe. (2025., ožujak 17.). Liberties Rule of Law Report 2025: Democratic race to the bottom but some shoots of hope. https://www.liberties.eu/en/stories/rolreport2025-main/45330

• Civil Liberties Union for Europe. (2026a, ožujak 24.). Deepening rule of law crisis in the EU exposes shortcomings of Commission action: Liberties Rule of Law Report 2026. https://www.liberties.eu/en/stories/rolreport-2026/45615

• Civil Liberties Union for Europe. (2026b). Liberties Rule of Law Report 2026 [PDF dokument]. https://dq4n3btxmr8c9.cloudfront.net/files/wtaqoq/LIBERTIES_RULE_OF_LAW_REPORT_2026.pdf

• Civil Liberties Union for Europe. (n.d.-a). About us. https://www.liberties.eu/en/about/organisation

• Civil Liberties Union for Europe. (n.d.-b). Our network. https://www.liberties.eu/en/about/our-network