Global Analytics Perspective

 Strengthening Alliances in a Changing World  NATO Official Logo  Today marks 76 years since the founding of NATO—a historic milestone in global security and international cooperation. Since its establishment on April 4, 1949 , NATO has remained a cornerstone of collective defense, peace, and stability among its member states. This anniversary coincides with the NATO Foreign Ministers’ Meeting (April 2-4, 2025), where leaders are discussing key security challenges, the future of the alliance, and its role in an increasingly complex geopolitical landscape. - 30+ nations united for security and defense - Commitment to Article 5: "An attack on one is an attack on all" - Adapting to new threats, including cyber warfare, hybrid attacks, and global instability. Foto: NATO, Official Photo of the NATO Ministers of Foreign Affairs, https://www.nato.int/cps/en/natohq/photos_234062.html Key Messages on the U.S. as a NATO Ally Foto: NATO Secretary General Mark Rutte and Marco Rubio (...

 Friedrich Merz i njegova "Agenda 2030" – Njemačka na prekretnici Foto: Unsplash Njemačka se u posljednjim godinama suočava s gospodarskim i društvenim izazovima koji prijete njezinoj ulozi vodeće europske sile. Nakon desetljeća stabilnosti i ekonomskog uspjeha, zemlja je danas u recesiji, bilježi usporeni rast, visok birokratski teret, izazove u energetskoj politici te kompleksna pitanja migracija. Friedrich Merz, lider CDU-a i budući kancelar predstavio je ambiciozan plan nazvan "Agenda 2030", s ciljem revitalizacije Njemačke i vraćanja njezine konkurentnosti. S istom je agendom i ušao u predizbornu kampanju za prijevremene parlamentarne izbore, obećavši gospodarski rast od najmanje 2% godišnje.  Naslovnica Agende 2030 - PDF  https://www.cdu.de/app/uploads/2025/01/Agenda-2030.pdf Međutim, Merz istodobno naglašava da će se ove mjere provoditi bez dodatnog zaduživanja države. Umjesto toga, fokus će biti na poticanju gospodarskog rasta i povećanju prihoda kroz reform...

 Njemački izbori: CDU/CSU i SPD u Bundestagu, Zeleni ostali bez snova o vlasti Screenshot: Focus online video Njemačka je sinoć doživjela političku prekretnicu nakon objave rezultata parlamentarnih izbora. Prema najnovijim podacima, CDU/CSU i SPD osigurali su većinu mjesta u Bundestagu, što znači da Zeleni ostaju bez mogućnosti sudjelovanja u vladajućoj koaliciji. Strah od 'Kenija koalicije ' Uoči izbora spekuliralo se o mogućnosti tzv. "Kenija koalicije" (CDU/CSU-SPD-Zeleni), što je izazvalo zabrinutost među biračima Unije (CDU/CSU). Tijekom izborne noći, mnogi su podsjećali kandidate na predizborna obećanja da neće surađivati sa Zelenima, što se na kraju i ostvarilo. FDP i BHW ispod izbornog praga Liberalna stranka FDP, koja je ranije igrala ključnu ulogu u njemačkoj politici, nije uspjela prijeći izborni prag od 5% i ponovno ući u Bundestag. Isto vrijedi i za BHW, koji je također ostao bez parlamentarnih mandata. Velika koalicija kao jedino rješenje S obzirom na to...

Politička neizvjesnost nakon prijevremenih izbora u Njemačkoj unatoč pobjedi Merza  Screenshot TV RTL Live Rezultati izlaznih anketa prijevremenih parlamentarnih izbora u Njemačkoj donose ključne promjene na političkoj sceni, a posebice unutar i zbog liberalnog tabora. S obzirom na to da je sada gotovo sigurno kako njemački liberali FDP neće prijeći izborni prag od 5%, lider stranke Christian Lindner najavio je povlačenje iz aktivne politike. Time ujedno otpada mogućnost formiranja tzv. "Njemačke koalicije" (CDU/CSU-SPD-FDP), dok raste vjerojatnost stvaranja koalicije u kojoj bi uz CDU/CSU i SPD sudjelovali i Zeleni – tzv. "Kenija koalicije". ZDF, izvor: Forschungsgruppe Wahlen Međutim, unutar samog konzervativnog bloka raste otpor prema takvom scenariju. Birači CSU-a masovno upozoravaju svog lidera, bavarskog premijera Markusa Södera, da ostane dosljedan predizbornom obećanju i ne ulazi u koaliciju sa Zelenima. S druge strane, krajnje desni AfD, koji je postao drug...

Tko će formirati njemačku vladu? Foto: Unsplash Njemačka danas izlazi na prijevremene izbore za Bundestag, a ovi izbori održavaju se u ključnom trenutku – dok se zemlja suočava s ozbiljnom ekonomskom krizom, a svijet ulazi u novu fazu geopolitičkih previranja. Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, rat u Ukrajini te odnosi SAD-a s Rusijom i Europskom unijom dodatno kompliciraju političku situaciju u Njemačkoj i Europi.  Broj birača i novi izborni zakon  Ovo su prvi parlamentarni izbori koji se provode prema reformiranom izbornom zakonu. Njemački Bundestag je u proteklim mandatima narastao na čak 736 zastupnika zbog specifičnog načina dodjeljivanja mandata. Reforma izbornog sustava sada uvodi strože kriterije, pa bi broj zastupnika trebao biti smanjen na 630. Time se izbjegava prekomjerna inflacija mandata i osigurava proporcionalniji sustav. Pravo glasa ima oko 59 milijuna Nijemaca, a biračka mjesta otvorena su od 8:00 do 18:00 sati. No, dodatne komplikacije donosi dopisno gla...

Na njemačkoj televiziji RTL održano je u nedjelju navečer političko sučeljavanje između četvero ključnih kandidata za predstojeće izbore Olaf Scholz (SPD), Friedrich Merz (CDU), Robert Habeck (Zeleni) i Alice Weidel (AfD). Debata je pokrila ključne političke teme, uključujući mirovinski sustav, migracije, vanjsku politiku i energetske izazove.  Sučeljavanje, nazvano „Quadrell“, trajalo je dva sata i pokrila teme od mirovinske politike do međunarodnih odnosa.   Njemački kancelar Olaf Scholz našao se pod pritiskom kritika zbog, kako su analitičari ocijenili, slabog nastupa. S druge strane, Friedrich Merz (CDU) dobio je pohvale za svoje jasno izražene stavove, posebno u vezi s gospodarstvom i migracijama.   Ključne teme: mirovinski sustav, stanogradnja, vanjska politika i energija Jedna od najvažnijih tema bila je reforma mirovinskog sustava . Alice Weidel (AfD) založila se za smanjenje poreza na mirovine i omogućavanje lakšeg rada umirovljenicima. Merz je pod...

Nakon preuzimanja mandata, Donald Trump je predstavio ključne planove  Foto: AI generated/ Freepic 1. Protuimigracijska politika : Najavio je strože mjere na granici s Meksikom, uključujući proglašenje izvanrednog stanja, slanje vojske, izgradnju zida i deportaciju ilegalnih imigranata. Također planira ukinuti pravo na azil i državljanstvo za djecu ilegalnih imigranata rođenu u SAD-u.   2. Klimatske promjene : Trump se namjerava povući iz Pariškog sporazuma, najavljujući "energetsko izvanredno stanje" kako bi povećao proizvodnju nafte i plina te smanjio cijene energije.   3. Panamski kanal:   Izrazio je namjeru da vrati Panamski kanal pod američku kontrolu, optužujući Kinu za njegovo iskorištavanje, iako su vlasti Paname jasno istaknule da će kanal ostati u njihovom vlasništvu.   4. Trgovinska politika : Planira uvesti carine na uvoz kako bi zaštitio američku ekonomiju, posebno ciljajući Kinu, Meksiko i Kanadu.   5. Rodna politika :...

Inauguracija Donalda Trumpa: Povratak u Bijelu kuću  AI generated Foto /Freep Dana 20. siječnja 2025., Donald Trump postaje 47. predsjednik SAD-a, započinjući svoj drugi mandat. Ovo su dodatni detalji o ključnim događajima i simbolici ovog dana: Polaganje prisege  Mjesto: Ceremonija se održava u Capitol Rotundi, nakon što je vanjski dio otkazan zbog ekstremne hladnoće. Tradicionalna prisega: Trump će položiti ruku na Bibliju i ponoviti riječi koje simboliziraju odanost ustavu i američkom narodu. Redoslijed: Prvo priseže potpredsjednik JD Vance  Glavnu prisegu vodi John Roberts, predsjednik Vrhovnog suda. Vrijeme: Oko podneva po lokalnom vremenu (17:00 h u Europi). Prvi govor: Trump će se obratiti javnosti s prvom predsjedničkom porukom novog mandata. Protokol i simbolika inauguracije  Ručno birani detalji: Biblija, govorni stil, pa čak i ručak, često su personalizirani kako bi odražavali predsjednikove korijene i prioritete. Hrana na inauguracijskom ručku: Uključiva...

Blagdansko vrijeme u sjeni tragedije Jučer navečer, 20. prosinca 2024., božićni sajam u Magdeburgu, Njemačka, pretvorio se iz mjesta predblagdanskoe radosti i zajedništva u poprište tragedije. Vozač automobila velikom se brzinom zaletio u gomilu posjetitelja, usmrtivši  2 osobe i ozlijedivši zasad 69, od kojih je 15 u kritičnom stanju. Foto: Pixabay, Magdeburg  Napad je izveo muškarac rođen 1974. godine, porijeklom iz Saudijske Arabije, medicinar i to prema saznanjima njemačkog tjednika Der Spiegel počinitelj je psihijatar, koji je ubrzo nakon incidenta uhićen na licu mjesta. Preliminarna istraga pokazala je da je vozilo kojim je počinio zločin unajmio neposredno prije napada. O pozadini samog čina još se ne zna ništa. Talijanska premijerka Giorgia Meloni izrazila je duboku potresenost, a španjolski Pedro Sanchez izrazio je šokiranost ovim brutalnim činom uz izraze sućuti. Saudijska Arabija uputila je Njemačkoj izraze solidarnosti. Ovaj tragičan događaj podsjetio je na slič...

How much of the Berlin Wall is still present in Europe? Today, November 9, Germany is celebrating 35 years since the fall of the Berlin Wall, which was followed by the fall of communist regimes in other countries where it ruled. Since then, the wall has come down and marked the end of a dark era, but only physically. Namely, several more generations (researches say 75 years) will pass until that wall falls in the minds of the citizens of the countries that were created by the collapse of communist regimes and switched to a democratic system! And we still struggle with these walls today, they are our true obstacles, challenges, brakes on development, progress, well-being and understanding and living democracy to the fullest! In the end, the fall of the Berlin Wall was only symbolic and should have been an incentive for changes in our heads, in our mindset and in changing our behavior. It should have resulted in a feeling of full and true freedom, the breaking of the shackles of the comm...

Pad Berlinskog zida, 9.11.1989. Njemačka danas, 9. studenoga slavi 35 godina od pada Berlinskoga zida s kojim je uslijedio i pad komunističkih režima u ostalim zemljama u kojima je on vladao. Otada, zid jest pao i označio kraj jedne mračne ere, ali samo fizički. Naime, još će nekoliko generacija (istraživanja kažu i 75 godina) proći dok taj zid padne u glavama građana država koje su nastale raspadom komunističkih režima i prešle na demokratski sustav! I s tim se zidovima mi još danas borimo, to su naše istinske prepreke, izazovi, kočnice razvoja, napretka, blagostanja te poimanja i življenja demokracije punim plućima! AI generirana karikatura   Na koncu, pad Berlinskog zida samo je bio simboličan i trebao je biti poticaj za promjenama u našim glavama, u našem mindsetu i u promjeni ponašanja. Trebalo je rezultirati u osjećaju pune i istinske slobode, trganju okova komunističkoga režima i iskorak u demokraciju.  Foto Pixabay Detalj sa Zida  Tako je još 1987. godine u Berlin...

Pad Berlinskog zida 1989. bio je nada kako će zauvijek nestati Hladni rat, i da nikada neće doći do Svjetskog rata. Koliko ostataka Berlinskog zida još ima u glavama? Foto: unsplash Danas, 3. listopada u Njemačkoj je državni praznik. Naime, Njemačka slavi Dan njemačkoga jedinstva kada se prisjećamo ponovnog ujedinjenja Njemačke Demokratske Republike i Savezne Republike Njemačke 3. listopada 1990. godine, a nakon pada Berlinskoga zida 1989. u mirnoj revoluciji i pad željezne zavjese i hladnoga rata. Tada je uslijedio i pad komunističkih režima u ostalim zemljama u kojima je on dotada vladao. Otada, Berlinski zid jest pao i označio kraj jedne mračne ere, ali nažalost samo fizički.  Naime, još će nekoliko generacija (istraživanja kažu i 75 godina) proći dok taj zid padne u glavama građana država koje su nastale raspadom komunističkih režima i prešle na demokratski sustav! Sve su te zemlje osudile komunističke zločine, maknule iz javnih i državnih službi zauvijek dotadašnje neformalne ...

Zločin bez kazne je budućnost bez mira Žrtve nacizma i fašizma dobile su svoju zadovoljštinu odmah iza Drugog svjetskog rata, dok žrtve komunističkog režima u Hrvatskoj još uvijek čekaju tu zadovoljštinu.  Doduše, spomendan je uveden odlukom Hrvatskoga sabora slijedom Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2008. godine. No, time se samo deklarativno obilježava taj dan i u najboljem slučaju podiže svijest u javnosti.  Međutim, Europski parlament je 19. rujna 2019. godine donio dodatnu Rezoluciju o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP) kojom se "izražava zabrinutost zbog kontinuirane upotrebe simbola totalitarnih režima u javnom prostoru i u komercijalne svrhe te podsjeća na to da je nekoliko europskih zemalja zabranilo upotrebu i nacističkih i komunističkih simbola", te "napominje da u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama ...

Hoće li Harris dobiti sav novac od donatora Bidenove kampanje? Foto: Unsplash Budući da je Joe Biden izišao iz utrke za predsjednika SAD-a i time prestao biti predsjednički kandidat, postavlja se pitanje što će biti s novcem od  donatora u njegovoj kampanji? Biden i potpredsjednica Kamala Harris dijele novac za kampanju, što znači da ona ima pristup tom novcu. Ako Harris bude nominirana od Demokratake stranke kao kandidatkinja za predsjednicu SAD-a, ona može koristiti taj novac. Međutim, ako bi netko drugi postao kandidat, tada bi morali vratiti novac ljudima koji su ga dali, a oni onda mogu dati taj novac nekom drugom kandidatu po svom izboru. Postoje pravila koliko novca može ići od jednog kandidata drugom. Bidenova kampanja može dati puno novca Demokratskom nacionalnom odboru (DNC), a DNC može potrošiti taj novac u suradnji s novim kandidatom. Stručnjaci kažu da novac ne može ići direktno novom kandidatu, ali može se koristiti na sličan način kako to rade posebne grupe koje prik...