Koliko je Berlinskog zida ostalo u Europi? (5/10/2022)

Njemačka slavi Dan njemačkoga jedinstva kada se podsjećamo ponovnog ujedinjenja dvije Njemačke, Istočne i Zapadne nakon pada Berlinskoga zida. Tada je uslijedio i pad komunističkih režima u ostalim zemljama u kojima je on vladao. Otada, zid jest pao i označio kraj jedne mračne ere, ali samo fizički. Naime, još će nekoliko generacija (istraživanja kažu i 75 godina) proći dok taj zid padne u glavama građana država koje su nastale raspadom komunističkih režima i prešle na demokratski sustav!

Foto: Brandenburška vrata/Unsplash

Piše: Anita Prka Đurašić

I s tim se zidovima mi još danas borimo, to su naše istinske prepreke, izazovi, kočnice razvoja, napretka, blagostanja te poimanja i življenja demokracije punim plućima!

Na koncu, pad Berlinskog zida samo je bio simboličan i trebao je biti poticaj za promjenama u našim glavama, u našem mindsetu i u promjeni ponašanja. Trebalo je rezultirati u osjećaju pune i istinske slobode, trganju okova komunističkoga režima i iskorak u demokraciju.

Trebao je ravnati put i postaviti temelje kapitalizmu, slobodnome tržišnome gospodarstvu sa što manje državnog intervencionizma, razvoju i poticanju privatnoga sektora, a u smislu materijalnog mentaliteta dovesti do iskorjenjivanja korupcije i klijentelizma koja je bila jedno od glavnih obilježja komunističkoga režima, na veselje onih koji su ostali u bivšoj Jugoslaviji i na nesreću Hrvata proganjanih nakon 1945. kojima ni korupcija ni klijentelizam ne bi pomogle, nego su bile okidač za političko emigriranje. A i danas su opet, puno više nego ekonomski razlozi. Cijele obitelji odlaze.

Od Domovinskog rata, kada smo imali donacije iz hrvatskog iseljeništva s nestalim čekovima između ostalog, pretvorbe u Hrvatskoj, pronevjere, utaje, prošli smo Zlatnu mladež, tajkune, brzo bogaćenje, zatim afere za aferama sve do danas.

Afere kojima je podloga u korupciji i klijentelizmu i umalo da to više nije povremena pojava, nego štoviše je prešlo u jedan lifestyle na svim razinama i u svim porama svakodnevnog života. I u toj rasprostranjenosti pokušava naći svoje opravdanje uzdižući ga na pijedestal normaliteta. Tragikomično otprilike poput Nušićeve predstave Gospođa Ministarka.

Mogli bismo reći, u ratu nisu samo stradali branitelji, civili, gradovi, mjesta, rat je u nama ubio normalan sustav vrijednosti, izopačio ga i izokrenuo do nehumanosti.

Korupcija je ta destrukcija i rak rana ovoga društva koji ne izgrađuje državu, ne dovodi do rasta gospodarstva, ne dovodi do razvoja u svim sektorima. Štoviše, on ju rasplinjuje, koči i naposljetku urušava. To je urušavanje vidljivo na svim područjima, od zdravstva, školstva, pa nadalje.

Ogrezli u nekom kroni-kapitalizmu, nepotizmu, klijentelizmu i potpunom odsustvu one poslovne etike svojstvene zemljama političkoga Zapada te krizi vodstva, na ovim prostorima još uvijek nije pao berlinski zid. Kriza vodstva koja je posljedica društvenih faktora i urušenog sustava vrijednosti još od završetka Domovinskoga rata, oblikujući lidere koji su upropaštavali poduzeća kojima su bili na čelu dovodeći time gospodarstvo i državu praktički pred slom! I briga ih za to.

Stoga, dok ostataka berlinskog zida bude, neće biti prave slobode, jer samo iz slobode, zdravog sustava vrijednosti koji oblikuje prave lidere i konačnim usvajanjem zapadnjačke poslovne etike niče uređenost jedne države na svim razinama. O njoj izravno ovisi vladavina prava, a o vladavini prava nemogućnost da se korupcija uopće pojavi, a ako se pojavi najoštrije kazni.

Srušiti nam je i te ostatke berlinskoga zida, oni sežu iz vremena kada je sloboda bila zlokoban omen kojim se podrivalo državne temelje režima. Svejedno se na kraju srušio, svim zabranama i represiji unatoč.

Međutim, ono što može urušiti demokraciju i slobodu, što može državu dovesti pred ekonomski slom, jest upravo taj relikt iz prošlosti – nepotizam, kroni-kapitalizam i nedostatak elementarne poslovne etike u kombinaciji s krizom vodstva iznikla iz potpuno izopačenog, izvrnutog sustava vrijednosti.

Kriza čovječanstva je kriza morala. A u svakoj krizi leži nova prilika …

Anita Prka Đurašić/Hrvatski Glasnik

https://hrvatski-glasnik.com/izdvojeno/anita-prka-durasic-koliko-je-berlinskog-zida-ostalo-u-europi/2022/10/05/55455/

Enjoyed this post? Never miss out on future posts by clicking the FOLLOW button below