IZBORI U NIZOZEMSKOJ

Na čelo nizozemskog parlamenta izabran po prvi puta kandidat krajnje desnice

Foto: Pexels

 Izbori u Nizozemskoj su često predmet velikog interesa kako unutar same zemlje tako i u međunarodnim okvirima. Politički spektar u Nizozemskoj je širok i raznolik, a političke stranke pokrivaju cijeli raspon od krajnje ljevice do krajnje desnice. Jedna od takvih stranaka je i Slobodarska stranka (Partij voor de Vrijheid, PVV), koja je poznata po svojim desničarskim i protuislamskim stavovima.

PVV je osnovao Geert Wilders, koji je stranku vodio do značajnih uspjeha na nacionalnim izborima. Wilders je poznat po svojim kontroverznim izjavama o islamu i imigraciji, što ga je učinilo polarizirajućom figurom u nizozemskoj politici. Njegova stranka se često zalagala za smanjenje imigracije, izlazak Nizozemske iz Europske unije i protivljenje što on naziva "islamizacijom" Europe.

Foto: Pexels 

Martin Bosma, dugogodišnji član PVV-a i zastupnik u parlamentu, poznat je po odanosti idejama Geerta Wildersa. Njegov izbor za predsjednika donjeg doma parlamenta pokazuje rastući utjecaj PVV-a unutar nizozemskog političkog sustava. Bosma je kritiziran od strane nekih drugih političkih stranaka zbog svojih oštrih stavova i izjava, uključujući one koje su uperene protiv parlamenta i pravosudnog sustava.

Unatoč kritikama, Bosma je obećao da će kao predsjednik parlamenta djelovati neutralno, što je u skladu s nizozemskom parlamentarnom tradicijom. Ovo obećanje neutralnosti može se smatrati ključnim za funkcioniranje parlamenta u kojem se očekuje da predsjednik ravnopravno tretira sve zastupnike i stranke, bez obzira na njihovu političku pripadnost ili ideologiju.

Njegov izbor na tako visoku poziciju signalizira moguću promjenu u nizozemskoj politici, gdje stranke s jasnijim nacionalističkim i euroskeptičnim stajalištima dobivaju veću moć i mogućnost utjecaja na zakonodavni proces. Ovo bi moglo imati značajne posljedice ne samo za unutarnju politiku Nizozemske, već i za njezine odnose s ostatkom Europe i svijeta.

 

Foto: Pexels 

Nizozemska je zemlja smještena u zapadnoj Europi, graniči s Njemačkom na istoku, Belgijom na jugu, a na sjeveru i zapadu izlazi na Sjeverno more. Geopolitički, Nizozemska je važan čimak u međunarodnim odnosima, posebno unutar Europske unije, budući da je jedna od njezinih osnivačkih članica. Također je članica NATO-a i drugih međunarodnih organizacija.

Nizozemska je parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, a politički sustav karakterizira višestranački sistem. Nizozemski parlament ima dva doma. 150 članova Drugog doma bit će izabrano na parlamentarnim izborima. Za razliku od Prvog doma, koji biraju pokrajinski parlamenti, o drugom domu odlučuju građani.  Politički pejzaž Nizozemske je raznolik, s mnogim političkim strankama koje obuhvaćaju širok spektar ideologija, od krajnje ljevice do krajnje desnice. 

Neki od glavnih političkih stranaka uključuju:N

Narodna stranka za slobodu i demokraciju (VVD) – Srednje-desna, liberalna stranka koja se zalaže za slobodno tržište, individualizam i smanjenje državne intervencije.

Laburistička stranka (PvdA) – Stranka socijaldemokratske orijentacije, koja promovira socijalnu pravdu, radnička prava i progresivne socijalne politike.

Demokrati 66 (D66) – Socijal-liberalna stranka koja naglašava obrazovanje, građanska prava i transparentnost u politici.

Kršćansko-demokratski apel (CDA) – Centristička stranka s kršćanskim demokratskim vrijednostima, fokusirana na obiteljsku politiku, socijalnu koheziju i održivi razvoj.

Zelena ljevica (GroenLinks) – Ekološka ljevičarska stranka koja se zalaže za održivost, klimatske promjene i socijalnu jednakost.

Socijalistička stranka (SP) – Lijeva stranka koja se fokusira na socijalne probleme, pravdu i protivljenje neoliberalizmu.

Stranka za slobodu (PVV) – Krajnje desna, populistička stranka poznata po svojim anti-imigracijskim i euroskeptičkim stavovima.

Kršćanska unija (CU) – Politička stranka koja kombinira kršćanske vrijednosti s progresivnom socijalnom politikom.

Osim ovih, postoji još mnogo manjih stranaka koje se zalažu za specifične interese ili ideologije. Zbog proporcionalnog izbornog sustava, male stranke također imaju priliku osvojiti mjesta u nizozemskom parlamentu, što često dovodi do koalicijskih vlada.