Američki nosač pred obalama Venezuele: novi oblik pritiska prema Maduru?

Operacija u Karibima: što SAD zapravo želi postići u Venezueli?

Photo of USS Gerald R. Ford by Vidar Nordli-Mathisen on Unsplash

Photo of USS Gerald R. Ford by Vidar Nordli-Mathisen on Unsplash

Američka odluka da pošalje nosač aviona USS Gerald R. Ford, zajedno s pripadajućom udarnom grupom, u vode blizu Venezuele predstavlja novu etapu u američkoj vanjskoj politici prema Latinskoj Americi. Iako se službeno ističe da je misija usmjerena na borbu protiv međunarodnih narko-kartela, konkretni potezi i razmjeri raspoređivanja sugeriraju složeniji pritisak na režim Nicolása Madura i njegove političke i ekonomske saveznike. Ovo je najveće raspoređivanje američkih pomorskih snaga u toj regiji otkako je došlo do invazije na Panamu 1989. godine, što jasno ukazuje na promjenu ravnoteže snaga.

Nosač aviona Gerald R. Ford prebačen je iz Sredozemnog mora u području Južnog zapovjedništva (USSOUTHCOM), a Pentagon opisuje ovu akciju kao borbu protiv narko-terorizma i transnacionalnog kriminala. Prema informacijama iz USA Today, nosač prati nekoliko razarača klase Arleigh Burke, svaki s više od 90 raketa „Tomahawk”, uz pratnju skvadrona lovaca F/A-18 koji mogu doseći duboko unutar Venezuele. Paralelno s tim, zabilježena je i povećana aktivnost američkih bombardera B-1 i B-52 u karipskom zračnom prostoru, što se tumači kao znak spremnosti za šire vojne operacije.

Strani promatrači i analitičari smatraju da, iako je službeni razlog suzbijanje krijumčarskih ruta, pravi cilj ove operacije je povećati pritisak na Madurovu vladu i njezine saveznike unutar takozvanog "bolivarskog bloka" – Venezuele, Kube i Nikaragve. Važno je napomenuti da se dio sredstava iz ovih mreža, prema dostupnim analizama i informacijama iz obavještajnih izvora, koristi za podršku određenim ljevičarskim političkim strankama i pokretima širom Latinske Amerike. Ove političke organizacije dijele ideološki okvir koji se protivi američkim interesima i povezane su s "Bolivarskim savezom naroda Latinske Amerike", političko-ekonomskim savezom inspiriranim Hugo Chávezom, koji se oslanja na prihode iz legalnih i, kako se sumnja, ilegalnih izvora.

U toj složenoj mreži, Cartel de los Soles igra ključnu ulogu. Duboko je ukorijenjen u vojsci i sigurnosnim strukturama Venezuele, a paralelno djeluju i kolumbijski Clan del Golfo, ELN i disidentske skupine FARC-a. Ovi akteri stvaraju složenu ekonomiju koja povezuje krijumčarenje droga, ilegalnu trgovinu oružjem i političko djelovanje. Američke obavještajne službe već godinama tvrde da novac iz tih mreža, dijelom, ide u podršku autoritarnim režimima, ljevičarskim strankama i medijskim projektima koji šire antiameričku retoriku u regiji.

Na terenu, Venezuela 2025. godine bilježi najveću proizvodnju nafte u zadnjih šest godina – oko 900.000 barela dnevno – što se može pripisati suradnji s ruskim i kineskim kompanijama. Međutim, zbog američkih sankcija i međunarodnih ograničenja, značajan dio proizvodnje namijenjen je azijskim i bliskoistočnim tržištima, čime se zemlja udaljava od zapadnog energetskog sustava. Ova tendencija čini Venezuelu strateškim čvorištem interesa, jer nafta ostaje ključni element njezine političke i ekonomske opstojnosti. Washington teži ograničavanju utjecaja Kine, Rusije i Irana, koji su u posljednjim godinama postali ključni partneri Caracasa u energetici, tehnologiji i vojnom sektoru.

S obzirom na sve ovo, slanje nosača Gerald R. Ford ima značajnije implikacije. Ova odluka objedinjuje vojne, političke i ekonomske aspekte američke strategije – s jedne strane, opravdavajući se borbom protiv narko-kartela, a s druge strane, nastojeći spriječiti daljnje jačanje državnih i kriminalnih struktura koje podržavaju Madurov režim. 

Ako američka operacija uspije ograničiti krijumčarske i financijske tokove te poboljšati nadzor nad morskim rutama u Karibima, to bi moglo označiti početak nove ere američke prisutnosti u Latinskoj Americi, u kojoj se vojna moć ponovno koristi kao instrument političkog i energetskog utjecaja.

Autorica: Anita-Slavica Prka Đurašić