AfD se sudskom odlukom u Njemačkoj više ne smije zvati desnom ekstremističkom organizacijom
Zanimljiv pravni obrat u Njemačkoj oko AfD-a koji je po prvi put na drugom mjestu
 |
| Wie umgehen mit der AfD? / picture alliance / CHROMORANGE | Michael Bihlmayer |
Njemački upravni sud u Kölnu je u četvrtak izdao naredbu Saveznom uredu za zaštitu Ustava (BfV) da njemačku krajnje desničarsku stranku Alternativa za Njemačku (AfD) prestane službeno nazivati "dokazanom desnom ekstremističkom organizacijom", barem dok se konačno ne utvrdi je li ta etiketa uopće zakonski utemeljena.
Podsjetimo, BfV su im tu "ekstremističku" oznaku prišili u svibnju 2025., na što je AfD promptno reagirao traženjem hitne sudske zabrane. Naime, Upravni sud u Kölnu (Verwaltungsgericht Köln) je u četvrtak, 26. veljače 2026. godine, usvojio hitan zahtjev AfD-a i donio privremenu mjeru (sudsku zabranu). Njome je njemačkom Saveznom uredu za zaštitu Ustava (BfV), koji također ima sjedište u Kölnu, zabranjeno da stranku javno naziva i tretira kao "potvrđenu desničarsko-ekstremističku organizaciju" sve dok se ne donese konačna presuda u glavnom sudskom postupku koji se vodi između stranke AfD-a i BfV-a.
Što točno kaže sud? Iako su suci zaključili da u stranci itekako postoje izjave i politike koje su potencijalno protuustavne (poput inicijativa da se zabrane minareti i muslimanski poziv na molitvu), smatraju da trenutačno nema dovoljno čvrstih dokaza da se čitava stranka u globalu okarakterizira kao ekstremistička. Time su Saveznom uredu za zaštitu Ustava BfV privremeno vezane ruke kada je riječ o proširenju ovlasti za nadzor nad strankom.
"Vatrozid" i dalje stoji, ali brojke koje pokazuju skok te krajnje desničarske stranke u Njemačkoj govore svoje...
Naime, prema najnovijim njemačkim anketama za izbore za savezne pokrajinske parlamente 20. rujna 2026., AfD je u njemačkom glavnom gradu Berlinu po prvi put sa 17% na drugom mjestu iza CDU s 22%, ostavljajući za sobom SPD sa 16% koji je na trećem mjestu. Time se ujedno mijenja odnos snaga, a opcije za koaliranje nakon predstojećih izbora u rujnu 2026. pokazuju da dosadašnja koalicija između CDU i SPD s 38% ne bi imala stabilnu većinu. Moguća je i računica triju stranaka u koaliciji, kao recimo CDU-SPD-GRÜNE, ili čak bez CDU-a, samo sa SPD-GRÜNE-LINKE s 46%.
Stoga ova sudska odluka dolazi u vrlo specifičnom političkom trenutku. Od samog dolaska na vlast, Friedrich Merz kontinuirano ponavlja kako nema šanse da će na bilo koji način surađivati s AfD-om.
No, zanimljivo je pogledati što kažu birači.
Ako usporedimo siječanj i veljaču prošle (2025.) godine koje se temelje na službenim rezultatima njemačkih saveznih izbora iz veljače 2025. godine (i anketama iz tog perioda), na kojima je unija CDU/CSU osvojila oko 28,5% glasova, a AfD je dobio 20,8%, s istim periodom ove (2026.) godine, anketni trendovi su itekako jasni. Iako brojke blago variraju ovisno o njemačkoj agenciji koja provodi istraživanje, trend sustizanja i izjednačavanja je posvuda prisutan.
- Vladajući CDU/CSU je s lanjskih 29-30% (i oko 28.5% osvojenih na izborima u veljači 2025.) sada pao na oko 24-26%.
- AfD je, s druge strane, u istom periodu skočio s lanjskih oko 20% na današnjih 24-26%, čime su se u mnogim nacionalnim anketama ove godine potpuno izjednačili s vladajućom unijom!
Naime, ovi podaci dolaze od najvećih njemačkih istraživačkih instituta kao što su INSA (anketa s kraja veljače 2026.), koja pokazuje potpuno izjednačenje na nacionalnoj razini, pri čemu su i CDU/CSU i AfD na oko 25% podrške. Zatim Forsa i Infratest dimap (ARD-DeutschlandTREND, početak i kraj veljače 2026.) bilježe CDU/CSU na oko 26%, a AfD ih u stopu prati s 24%. Naposljetku i GMS (siječanj 2026.), čije je istraživanje početkom godine čak stavilo AfD na prvo mjesto s 27%, dok je CDU pao na 24%.
Američki pogled na europsku desnicu
Ovakav europski marginalizirajući tretman (krajnje) desnih stranaka sve više izaziva reakcije preko oceana. Cijela ova situacija itekako podsjeća na govor JD Vancea na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji (MSC) prošle godine. Vance se tada osvrnuo upravo na tretman AfD-a, ali i drugih stranaka desnice diljem Europe (poput situacije u Rumunjskoj). Tom je prilikom oštro kritizirao praksu europskog establišmenta da se takvim strankama a priori priječi pobjeda na izborima i dolazak na vlast, unatoč tome što uživaju veliku i rastuću potporu među biračima.
https://youtu.be/PPvI5D5ay6s?si=nZJ-V4bXj9xFXF0P
Da to nije bio samo izolirani stav, potvrdio je i američki državni tajnik Marco Rubio. On je ove godine na istom tom MSC-u održao govor u kojem se također znakovito osvrnuo na tretman desnice na političkoj sceni u Europi i upozorio na opasnosti marginalizacije tih političkih opcija.
https://youtu.be/tScMqFqcWQE?si=ePqlgRKMDqIvzXwd
Zašto bi 2026. mogla biti prijelomna za njemački AfD pogledajte u prilogu DW-a:
Ova DW analiza detaljno objašnjava kontekst snažnog rasta AfD-a u najnovijim anketama i potencijalni rasplet njemačke političke krize tijekom ove godine.
Autorica: Anita-Slavica Prka Đurašić
Primjedbe
Objavi komentar