Iranska dezinformacijska kampanja kao oružje

 Iranski državni mediji pojačavaju kampanju dezinformacija usred sukoba s SAD-om

Screenshot naslovnica članka Euronewsa

*Izvor: Euronews, 6. ožujka 2026. | Autorica originala: Indrabati Lahiri | Istraživanje: NewsGuard, Wired

Što se uopće događa?

Krajem veljače 2026. godine SAD i Izrael pokrenuli su koordinirane vojne napade na Iran. Sukobi su se odvijali i u zraku i na moru, a Iran je uzvraćao raketnim i dronskim napadima. Odmah nakon početka sukoba iranski državni mediji počeli su objavljivati vijesti o navodnim iranskim vojnim pobjedama, no velik dio tih informacija pokazao se lažnim ili namjerno iskrivljenim.

Nije ovo novost sama po sebi. Dezinformacije su u ratnim sukobima stare koliko i ratovi. Ono što je novo jest brzina, tehnologija i razmjer s kojom se lažne vijesti danas šire putem interneta i društvenih mreža, uz pomoć umjetne inteligencije.

Tko je otkrio laži?

Platformu koja je to dokumentirala zove se NewsGuard. To je američka tvrtka specijalizirana za procjenu vjerodostojnosti medija. Njihovi analitičari prate stotine medijskih izvora diljem svijeta i ocjenjuju koliko su pouzdani.

NewsGuard je od 28. veljače, kad su počeli napadi SAD-a i Izraela, identificirao čak 18 lažnih ili manipuliranih tvrdnji koje su dolazile iz Teherana. Za usporedbu: u dva tjedna *prije* napada iz iranskih izvora registrirali su samo pet takvih slučajeva. [euronews](https://de.euronews.com/next/2026/03/06/irans-staatsmedien-verscharfen-desinformationskampagne-im-laufenden-konflikt-mit-usa). Dakle, čim je rat počeo, brzina i količina dezinformacija iz Irana višestruko su narasle.

Konkretni primjeri lažnih vijesti

Lažna fotografija s katarske vojne baze

Iranski državni medij Tehran Times objavio je 28. veljače na platformi X satelitsku snimku koja je navodno prikazivala uništenu američku radarsku stanicu na vojnoj bazi Al-Udeid u Kataru. Objava je tvrdila da su iranske bespilotne letjelice u potpunosti uništile američki radar. [euronews](https://de.euronews.com/next/2026/03/06/irans-staatsmedien-verscharfen-desinformationskampagne-im-laufenden-konflikt-mit-usa)

Da biste razumjeli o čemu se radi: Al-Udeid je jedna od najvažnijih američkih vojnih baza na Bliskom istoku, smještena u Kataru. SAD tamo drži tisuće vojnika i naprednu opremu. Vijest o njezinoj oštećenosti bila bi iznimno značajna.

Problem je što vijest nije bila istinita. Analitičar informacijskog ratovanja Tal Hagin je dokazao da se radi o Google Earth snimci iz veljače 2025. godine, koja je naknadno izmijenjena pomoću alata za generiranje slika temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Kao jedan od znakova manipulacije naveo je da su svi automobili na snimci zaustavljeni na potpuno istim mjestima, što je karakteristično za AI-generiran sadržaj. [euronews](https://de.euronews.com/next/2026/03/06/irans-staatsmedien-verscharfen-desinformationskampagne-im-laufenden-konflikt-mit-usa)

Krivi video o oborenom avionu

Telegram kanali povezani s iranskim Revolucionarnim gardama (IRGC) proslavili su video koji je navodno prikazivao obaranje američkog borbenog aviona F-15 iznad Teherana. Međutim, izraelsko ratno zrakoplovstvo objasnilo je da video zapravo prikazuje suprotno: izraelski F-35 koji je oborio iranski Jak-130 iznad Teherana. [euronews](https://de.euronews.com/next/2026/03/06/irans-staatsmedien-verscharfen-desinformationskampagne-im-laufenden-konflikt-mit-usa)

IRGC, ili Iranska revolucionarna garda, elitna je vojna sila koja nije pod zapovjedništvom redovite iranske vojske nego direktno pod vrhovnim vjerskim vođom. Ovo tijelo ima veliku ulogu u propagandnim operacijama.

Lažne tvrdnje o pogocima američkog nosača zrakoplova

Poluslužbena iranska novinska agencija Mehr izvijestila je, pozivajući se na priopćenje Revolucionarne garde, da su četiri iranske balističke rakete pogodile američki nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln. Američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) demantiralo je to 1. ožujka i pojasnilo da Lincoln nije bio pogođen niti su rakete prošle blizu broda. [euronews](https://de.euronews.com/next/2026/03/06/irans-staatsmedien-verscharfen-desinformationskampagne-im-laufenden-konflikt-mit-usa)

Nosač zrakoplova poput USS Abraham Lincolna jedan je od najvećih i najmoćnijih ratnih brodova na svijetu, duljine gotovo 333 metra, s kapacitetom za više od 90 borbenih zrakoplova. Tvrdnja o njegovu pogotku bila bi vijest od globalnog značaja, zbog čega je upravo taj cilj odabran za lažnu objavu.

Lažni broj žrtava

Glasnogovornik Revolucionarne garde tvrdio je, prema portalu Tasnim, da je u prva dva dana sukoba poginulo ili ozlijeđeno 650 američkih vojnika. CENTCOM je to odbacio i priopćio da je u cijelom dosadašnjem ratu ukupno poginulo šestero američkih vojnika. [euronews](https://de.euronews.com/next/2026/03/06/irans-staatsmedien-verscharfen-desinformationskampagne-im-laufenden-konflikt-mit-usa)

Kadrovi iz videoigara

Prema perzijskom fact-checking portalu Factnameh, neke od ratnih snimki koje su kružile u iranski nastrojenim krugovima zapravo su kadrovi iz popularne vojne videoigre Arma 3, a ne stvarni ratni materijal. [euronews](https://de.euronews.com/next/2026/03/06/irans-staatsmedien-verscharfen-desinformationskampagne-im-laufenden-konflikt-mit-usa)

Arma 3 je računalna igra poznata po iznimno realističnom grafičkom prikazu ratnih scena, zbog čega se njezini kadrovi lako mogu zamijeniti za pravi snimljeni materijal, pogotovo u niskoj rezoluciji ili s mobilnog zaslona.

Dezinformacije na društvenim mrežama

Nije samo iran odgovoran za kaos u informacijskom prostoru. Istraživanje magazina Wired pronašlo je stotine objava na platformi X (bivši Twitter, u vlasništvu Elona Muska) koje su sadržavale lažan ili manipulirani sadržaj o sukobu. Mnoge su se pojavile već u minutama nakon raketnih udara. [euronews](https://de.euronews.com/next/2026/03/06/irans-staatsmedien-verscharfen-desinformationskampagne-im-laufenden-konflikt-mit-usa).

Jedna objava s više od četiri milijuna pregleda naizgled je prikazivala balističke rakete nad Dubajem, ali je zapravo sadržavala snimku iranskog napada na Tel Aviv iz listopada 2024. Druga objava s više od 375.000 pregleda širila je lažnu "prije i poslije" sliku imanja pokojnog iranskog vrhovnog vođe Alija Hoseinija Hameneija. [euronews](https://de.euronews.com/next/2026/03/06/irans-staatsmedien-verscharfen-desinformationskampagne-im-laufenden-konflikt-mit-usa).

Ovo je primjer tzv. *kontekstualnih dezinformacija*, gdje je slika ili video stvaran, ali se prikazuje s pogrešnim opisom ili u pogrešnom kontekstu kako bi se stvorio lažni dojam.

Zašto to funkcionira: zatvoreni internet kao oružje

Ključni razlog zašto iranska vlada može kontrolirati informacijski prostor unutar zemlje leži u tome što iranski građani gotovo i nemaju pristup slobodnom internetu.

Davatelj internetskih usluga Cloudflare izvijestio je 28. veljače o gotovo potpunom prekidu interneta u Iranu, uz pad prometa od 98 posto u usporedbi s prethodnim tjednom. [euronews](https://de.euronews.com/next/2026/03/06/irans-staatsmedien-verscharfen-desinformationskampagne-im-laufenden-konflikt-mit-usa)

Što to znači u praksi? Iranci koji žive u zemlji nisu mogli provjeriti strane vijesti, usporediti informacije s međunarodnim izvorima ni koristiti uobičajene društvene mreže. Kao jedine dostupne informacije ostali su im državni radio i televizija, vladino kontrolirani intranet poznat kao Nacionalna informacijska mreža, te državno podržani messenger Bale. [euronews](https://de.euronews.com/next/2026/03/06/irans-staatsmedien-verscharfen-desinformationskampagne-im-laufenden-konflikt-mit-usa)

Iran nije sam: Rusija pojačava dezinformacije

NewsGuard je zabilježio i da Rusija preuzima iranske lažne vijesti kako bi diskreditirala Ukrajinu i njezine saveznike. Primjer koji se koristio bila je tvrdnja da su iranske rakete uništile ukrajinske vojne baze u Dubaiju, što je potpuno izmišljeno. [euronews](https://de.euronews.com/next/2026/03/06/irans-staatsmedien-verscharfen-desinformationskampagne-im-laufenden-konflikt-mit-usa)

Ovo nije iznenađujuće s geopolitičkog aspekta: Rusija i Iran dijele interes u slabljenju zapadnih savezništava i međunarodnog ugleda SAD-a, pa lažne vijesti jedne strane postaju korisno oruđe za drugu.

Zašto je to važno za sve nas?

Dezinformacije u aktivnim sukobima opasne su iz nekoliko razloga. Prvo, mogu potaknuti eskalaciju, jer lažne vijesti o gubicima ili napadima mogu izazvati stvarne vojne odgovore. Drugo, erodiraju povjerenje u medije jer je teško razlikovati stvarne vijesti od lažnih kad cirkuliraju brzinom interneta. Treće, utječu na međunarodno javno mnijenje o tome tko je agresor, a tko žrtva.

Preporuka stručnjaka za medijsku pismenost uvijek je ista: prije nego što podijelite bilo koji video ili fotografiju s ratnog žarišta, provjerite izvor, potražite neovisne provjere i budite skeptični prema sadržajima koji izazivaju snažne emocionalne reakcije.

Piše Anita-Slavica Prka Đurašić 

(*Izvor: Euronews, 6. ožujka 2026. Originalni tekst napisala Indrabati Lahiri. Podaci o dezinformacijama temelje se na istraživanju platforme NewsGuard i magazina Wired.)